DOSTA SU NAS LAGALI I VARALI: Raskrinkani mitovi o zdravlju u koje svi slijepo vjeruju!

Svi smo hiljadu putu čuli da šećer izaziva hiperaktivnost, da je crni hljeb zdraviji od bijelog, da gazirani sokovi izazivaju dijabetes i da pretjerano gledanje TV-a uništava vid… Međutim, da li ste se zapitali koliko je sve to zapravo tačno? Nastavite da čitate i saznajte!

1. Da li maslinovo ulje spriječava srčana oboljenja?

Kratak odgovor: da.

Maslinovo ulje je dobro za zdravlje zbog polifenola, antioksidanata koji smanjuju rizik od srčanih oboljenja i raka.

Međutim, da bi maslinovo ulje zaista bilo ljekovito, morate da kupite svježe ulje visokog kvaliteta, koje sadrži visok nivo polifenola. Većina maslinovog ulja dostupnog u prodaji sadrži niski nivo polifenola zbog loše obrade maslina i nepravilnog skladištenja.

2. Da li su sirupi za kašalj djelotvorni?

Kratak odgovor: ne.

Ljekari su se 2006. složili da većina sirupa za kašalj nije djelotvorna. Ovi obojeni sirupi uglavnom sadrže premale doze kodeina i dekstrometorfana da bi bili efikasni.

Izgleda da su djelotvorni samo sirupi koji sadrže starije antihistaminike.

3. Da li šećer izaziva hiperaktivnost?

Kratak odgovor: ne.

Studija iz 1996. koja je objedinila rezultate 23 istraživanja zaključila je da šećer ne dovodi ni do kakvih “bihevioralnih i kognitivnih promjena kod djece”.

Prastari mit da se djeca nemirno ponašaju kada pojedu veće količine slatkiša, kolača i drugih grickalica može se povezati sa vrstom situacija u kojima se ovakve đakonije obično služe. Na primjer, djeca su mnogo živahnija za vriheme rođendana i praznika, kada su im slatkiši mnogo dostupniji.

4. Da li gazirani sokovi dovode do dijabetesa?

Kratak odgovor: da.

Velika studija Američkog medicinskog udruženja iz 2004. otkrila je da su žene koje su pile jedan ili više gaziranih sokova dnevno imale 83% veće šanse da dobiju dijabetes tipa 2 od onih koje su ih konzumirale samo jednom mesečno.

5. Da li vam je potrebna krema za sunčanje s faktorom većim od 30?

Kratak odgovor: ne.

Kreme za sunčanje s faktorom zaštite 30 SPF blokiraju oko 97% ultraljubičastih zraka, dok one s faktorom preko 30 blokiraju između 97% i 98%.

Od jačine faktora mnogo je bitnije da koristite kremu s “širokim spektrom” zaštite (ona koja blokira i UVB i UVA zrake). Takođe je bitno da nanesete dovoljnu količinu kreme da bi ona djelovala kako treba.

PROČITAJTE JOŠ:  10 stvari koje ubijaju ljubav u vezi ili braku

6. Da li monosodijum glutamat iz kineske hrane izaziva glavobolje?

Kratak odgovor: ne.

Revizija 40 kliničkih istraživanja objavljena 2006. ustanovila je da ranija istraživanja “ne dokazuju da postoji veza između konzumiranja monosodijum glutamata i simptoma kao što su glavobolje i napadi astme”.

7. Da li orašasti plodovi goje?

Kratak odgovor: ne.

Oko 75% orašastih plodova čine masti. Međutim, ne znači da masti goje. Mnogo bitniji faktor jeste veličina porcije, a orašasti plodovi su puni zdravih masnoća koje brzo zasite. Takođe su odličan izvor proteina i vlakana.

Jedno istraživanje je čak otkrilo da bademi sadrže 20% manje kalorija nego što se ranije mislilo zato što se masnoće koje sadrže brzo izlučuju iz tijela.

8. Da li je hodanje efikasno koliko i trčanje?

Kratak odgovor: da.

Istraživanja su pokazala da je vrijeme vježbanja (tj. količina kalorija koje sagorite) važnije od intenziteta vežbanja. Trčanje jeste efikasniji oblik vežbanja, ali ne nužno i bolji.

Rezultati šestogodišnjeg istraživanja objavljeni aprila prošle godine pokazali su da su hodanje srednjom brzinom i trčanje skoro podjednako efikasni ukoliko se utroši ista količina energije.

9. Da li su voćni sokovi zdravi koliko i voće?

Kratak odgovor: ne.

Zdravije je pojesti cijelu voćku nego popiti svježe cijeđeni sok iste voćke. Kada se voće iscijedi, odstranjuju se kora i veći dio pulpe i gube se brojni zdravi sastojci kao što su vlakna, kalcijum, vitamin C i drugi antioksidanti.

Na primjer, čaša soka od pomorandže koja sadrži 69 kalorija ima 0,3 grama vlakana i 16 miligrama kalcijuma, dok pomorandža s istim brojem kalorija sadrži 3,1 grama vlakana i 60 miligrama kalcijuma.

10. Da li su svi crni hljebovi bolji od bijelih hljebova?

Kratak odgovor: ne.

Nisu svi crni hljebovi isti. Crni hljebovi napravljeni od cijelog zrna jesu zdraviliji od bijelog hleba, ali neki crni hlebovi su samo obojeni bijeli hljeb. NASTAVAK NA SLEDEĆOJ STRANI…